Kako se primenjuju zakoni o zaštiti uzbunjivača-američka i srpska iskustva

23. mart 2016.
Kako se primenjuju zakoni o zaštiti uzbunjivača-američka i srpska iskustva

U kompaniji Siemens održan je okrugli sto „Kako se primenjuju zakoni o zaštiti uzbunjivača – američka i srpska iskustva“, dana 23. marta t.g. Skup je održan uz podršku Portala Pištaljka, Privredne komore Srbije i Globalnog dogovora u Srbiji.

Domaća iskustva o načinu primene Zakona o zaštiti uzbunjivača je izneo Vladimir Radomirović iz Pištaljke. Zakon štiti bilo koju osobu u društvu koja izvrši odgovorno uzbunjivanje, bilo da je reč o zaposlenima ili rukovodstvu koje ukaže na loše postupanje države ili konkurenata. Zakon štiti od bilo koje tužbe u gradjanskom sporu, kao što je kleveta ili druge tužbe. Domaći zakon zahteva od svake institucije, uključujući i kompanije da donesu interni pravilnik, procedure i strukturu na čijem čelu se nalazi „ovlašćeno lice“ kojima uzbunjivači prijavljuju loše postupanje.

Pravnica Pištaljke – Jelena Stojanović iznela je studije slučaja o uzbunjivanju, a gost iz SAD – Tom Divajn, jedan od najvećih stručnjaka u oblasti uzbunjivanja, predstavio je američka iskustva o zaštiti uzbunjivača. Izneo je da je način na koji kompanije tretiraju uzbunjivače zapravo je test zrelosti organizacije. Oni su poput gorke pilule koja kompaniju može spasiti fiskalne i pravne bolnice. Dalekovidi rukovodioci kompanija koji slušaju umesto da sprovode štetne radnje, imaće koristi od resursa za suzbijanje unutrašnjih krivičnih dela i oodgovornosti prema spolja. Rukovodioci koji nisu tako dalekovidi i koji sprečavaju postupke slobodnog upozoravanja rade to na svoju štetu. Oni koji preduzimaju štetne radnje neće saznati za pretnje koje postoje prema njihovim kompanijama sve dok ne bude prekasno da se izbegnu katastrofalne posledice do kojih ne bi došlo da su samo – slušali.